Vuzem u Zagorju – Dok danas Uskrs često povezujemo s čokoladnim zečevima i šarenim izlozima, u Hrvatskom zagorju on je oduvijek imao dublje značenje. Vuzem, kako ga u narodu zovemo, vrijeme je buđenja prirode, obiteljskog zajedništva i starih rituala koji su se stoljećima prenosili s koljena na koljeno. Od pletenja maslinovih grančica do paljenja vuzmenki, zagorski običaji su pravi dragulj hrvatske baštine.
1. Cvjetna nedjelja: “Pušleki” od proljetnog cvijeća
Sve počinje tjedan dana prije samog Uskrsa. Umjesto običnih maslinovih grančica, Zagorci su u crkvu nosili bogate stručke cvijeća – pušleke. U njima bi se našlo drijenka, cice-mace, ljubičica i bršljana. Nakon blagoslova, taj bi se pušlek zaticao za gredu u hiži ili u polje kako bi štitio dom od groma i tuče.
2. Veliki četvrtak: Kad “zvona odu u Rim”
Vuzem u Zagorju – Na Veliki četvrtak, nakon večernjeg obreda, zvona u zagorskim crkvama bi utihnula. Narod kaže: “Zvona su otišla u Rim”. Do Velike subote umjesto zvona selom bi odjekivala buka drvenih čegrtaljki (škrebetaljki). To je bilo vrijeme tišine, posta i pripreme za ono što dolazi.
3. Bojanje jaja: Prirodna umjetnost u luku i koprivi
Nekada nije bilo umjetnih boja. Zagorske “pisanice” bojale su se onime što je nudila priroda:
- Lupine od luka za prekrasnu crveno-smeđu boju.
- Mlada kopriva ili špinat za zelenu.
- Cikla za ružičastu.
- Listići djeteline ili paprati koji bi se prislonili uz jaje i zavezali u staru najlonku kako bi ostavili bijeli trag (uzorak) na obojanom jajetu.
4. Vuzmenke: Krijesovi koji paraju nebo
Jedan od najatraktivnijih običaja koji se zadržao i do danas je paljenje vuzmenki. Mladići iz sela bi tjednima skupljali granje i drva kako bi napravili što viši krijes. Vuzmenke su se palile u noći s Velike subote na Uskrs ili rano ujutro na sam Uskrs. Vjerovalo se da onaj tko vidi plamen vuzmenke, cijelu godinu će biti zaštićen od zla, a dim je blagoslivljao polja.
5. Blagoslov jela: Najvažnija košarica godine
Vuzem u Zagorju – Na uskrsno jutro, zagorske su se ceste punile ljudima koji nose košare prekrivene najljepšim vezenim stolnjacima. U košari za “posvećeno” moralo je biti:
- Domaća šunka i kuhana jaja.
- Mladi luk i hren (koji simbolizira gorčinu muke Isusove).
- Vrtanj – poseban kruh koji se pekao samo za ovu priliku.
- Sol i malo vina.
Nakon blagoslova, obitelj bi se okupila oko stola, a mrvice od blagoslovljenog jela nisu se bacale – one su se davale blagu (stoci) ili bacale u vrt za bolji urod.
